FAKATOKANGA ‘A ‘ALOI KATOA KI TONGA FEKAU’AKI MO E FEFAKATAU’AKI ‘O E TANGATA (HUMAN TRAFFICKING)

‘Oku ofo hake ‘a Tonga ‘i he ‘aho ni ki he fafangu ‘a e kaunanga ko Aloi Katoa ‘i he ‘ene vitio laivi ‘i he FB: ko ‘ene fakamatala ki he ‘ene a’usia tonu ‘a e “Human Trafficking”, pe ko e Fefakatau’aki ‘o e Tangata, pea mo ‘ene ui ki Tonga ke ‘ā ‘o tokanga ki he fefakatau’aki ko eni ‘oku hoko ‘i Tonga.

Ko Aloi, ‘oku ha’u mei Ha’asini kā ‘oku nofo ‘Amelika, ‘oku ne pehē na’e fetu’utaki ange ki ai e kaunanga ko hono ‘ilamutu mei Ha’asini—ko e ‘ofefine ‘o hono tuonga’ane kuo mālōlō—‘o pehē ‘oku lolotonga ‘i Siaina, ko e ‘ave ‘e he fefine Tonga pē ‘e taha. Na’e mahino kia Aloi Katoa mei he fakamatala ‘a hono ‘ilamutú, ‘oku fetuku ‘e he fefine Tonga ko ení ‘a e fānau fefine ‘o fakatau atu ki Siaina, pea ‘oku fe’unga mo e $100,000.00 (taha kilu) ki he ki’i ta’ahine ‘e taha. Ko e pa’anga ko ení ‘oku ‘ikai totongi ki he mātu’á, kā ‘oku totongi ia ki he fefine Tonga ko ení pea mo e tokotaha Siaina ‘oku na fakahoko ‘a e filifili ‘o e tamaiki fefine ke ‘avé. ‘Oku taketi’i heni ‘a e fānau fefine ‘oku ‘ikai lelei ‘a e fetu’utaki Faka-Pilitāniá pea mo e Faka-Siainá. Ko e ‘ilamutu ko ení, na’e ‘ave fakataha ia mo ha ongo tamaiki fefine kehe ‘e toko ua, pea mei Ha’asini pē mo ia.

‘I he taha ‘o e ngaahi tohi kuo tuku hake ‘i he mītia fakasosialé, ‘oku pehē ai ‘oku tu’uaki ange ‘e he fefine Tonga ko ení ko e faingamālie ke mali pea mo e Siaina tu’umālie, pea ‘e fakahoko kotoa ‘e he Siainá ‘a e ngaahi fakamole kotoa pē ki he fononga ange ki Siainá—ko e faingamālie ki ha mo’ui ‘oku toe lelei ange.

Mei he fakamatala ‘a Aloi Katoá, ‘oku ne pehē: ko e ‘alu ki Siaina ‘o mali Siaina ai ke fakafanau’i ha fānau fefine ke toe fakatau atu mo ia, pea “ko ‘ene fakafanau pē ko ia, ko ‘ene ‘osi ai pē ia.” Fakatatau ki he ‘ene fakamatalá, na’e tū’uta atu pē ‘a hono ‘ilamutú ‘o mali leva. Na’e kole tokoni ‘a e ‘ilamutu ko ení ki ha nēesi Tonga ‘i he feitu’u na’á ne ‘i aí, pea tokoni’i ai ia ‘o lava ‘o vete pea mo fakafoki mai ‘ene paasipōtí mei he fāmili ‘o e tangata Siaina na’e mali mo iá.

‘Oku pehē ‘e Aloi Katoa na’e fale’i ia ‘e he tokotaha Tonga kehe ke ‘ave ‘a e toko tolu ko ení ki ha hōtele, telia na’a “’ilo ‘e he Siainá kae tamate’i kinautolu.” Na’á ne tokoni’i hono ‘ilamutú mo e ongo tamaiki fefine ko ení ‘o ‘ave kinautolu ki ha hōtele ‘o nau nofo ai. Na’e ‘alu atu ‘a e tokotaha Tonga kehe ko ení pea mo ‘enau me’akai. Kae ki mu’a aí, na’a nau nofo ‘i ha nofo’anga na’e mātu’aki faka’ofa ‘aupito—fiekaia pea inu mei he vai ‘i he toiléti (hūfanga ‘i he fakatapú). Na’e lava ‘e Aloi ‘o totongi ‘a e tikite ‘a hono ‘ilamutú pea kuo ne tū’uta mo’ui mai ki Tonga ni, pea ne pehē na’e tali pē ia ‘i mala’e vakapuna Fua’amotu ‘o hangatonu ai pē ki he Komisiona Polisí.

Kuo a’u mai ‘a e ‘ilamutu ko ení ka ‘oku toe ‘a e ongo tamaiki fefine ‘i he hōtele´. ‘Oku pehē ‘e Aloi, kuo na ‘osi mali mo naua, pea ‘oku ‘ikai ke ne ‘ilo pe kuo fakafoki kiate kinaua ‘ena paasipōtí pē ‘oku puke ‘e he fāmili na’á na mali ki aí, koe’uhí ko e pa’anga na’e ‘osi totongí.

‘I he ‘ene fakamatalá, na’á ne pehē na’e feinga mai kia Tapinga Lavemaau ke kole tokoni mai kia ‘Etuate Lavulavu. ‘Oku ne ui ‘a Tonga ke tokoni ki he ongo tamaiki fefine ‘e toko ua ‘oku toe´, pea mo e ui ke fakahoko ha ngāue mo ha tokanga mavahe ki he fefakatau’aki ko eni ‘o e fānau fefine Tongá ‘oku fakahoko ‘e he fefine Tonga na’á ne ‘ave hono ‘ilamutú. Na’á ne toe fakahā ‘i he ‘ene peesi FB, ‘oku ‘i ai ‘a e toko ua ‘oku teu ke ‘alu ‘i he me’a tatau ‘i he ‘aho Mōnité.

Kuo lahi foki hono ‘ohake ‘a e palopalema ko ení ‘i he pongipongi ní ‘i he mītia fakasosialé, pea lahi mo hono faka’ilonga’i atu ki he kau ma’u mafaí mo e kau taki ‘o e fonuá ke fakahoko ha ngāue fakavave ki ai.

Ko e Fefakatau’aki ‘o e Tangatá (Human Trafficking) ‘oku ‘ikai fu’u mālohi ‘a hono ngaahi poutuliki fakafepaki’í ‘i Tonga ni, ‘o fakatatau ki he līpooti ‘a e US Department of State ‘i he 2025´. Neongo eni, pea neongo kuo hoko pea lolotonga hoko, pea neongo ko e ki’i fonua si’isi’i ‘a Tonga, kā ‘oku ‘ikai ha me’a ta’emalava ‘oka tū’u fakataha, ngāue fakataha, pea loto-taha ke fakangata ‘a e to’onga pango ko ení. “Tonga Mo’unga ki he Loto”— ‘oku mālava noa!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *