‘OKU KE POUPOU?  PEA KE FAKAMO’ONI HE TOHI TANGI KI HE TAMA TU’I ‘O E ‘AHO 24 & 27 ‘O ‘AKOSI 2026?

Date:

- Advertisement -

KATAKI LAU KE MAHINO E FAKAMATALA FAKANOUNOU E MAKATU’UNGA ‘O E TOHI TANGI PEA KE TOKI FILI TAU’ATAINA KE KE TALI   ‘IO    PE KO E TALI      ‘IKAI

FAKAMATALA FAKANOUNOU ‘O E TOHI TANGI ‘A E  KAKAI TONGA   Ki He Tama Tu’i King Tupou VI

TAUMU’A: LOTOMAMAHI LAHI KAKAI HE FAI FATONGIA ‘A E  ‘EIKI PALEMIA LORD FAKAFANUA (Sanuali 2026-‘Akosi 2026)

  1. MAUMAU’I ‘O E KONISITŪTONE´ MO E LAO ‘O TONGA´ (Kupu 10 & Kupu 48 e Konusitūtone´ mo e Kupu 130 Lao Kelekele mo e kupu 170 Lao hia)
  • Lisi ‘a e TPL / MEIDECC ‘i Matatoa:

Maumau’i e Konisitūtone´ Kupu 48 /Kupu 10  mo e Lao Kelekele Kupu 130, mo e Lao ki he Ngaahi Hia Kupu 170 ‘aki ‘enau fakamo’oni ko e Kapineti 2026 ‘o nau fakamo’oni loi ko kinautolu e Lesoa´ maumau ai e kupu 130 / malu’i ‘aki e kelekele´ e nō ‘i  he Pangike ANZ ($58.1 Miliona) pea nau toe loi na’e ‘ikai ke ‘i ai ha nō ‘e malu’i aki e kelekele´ he Pangike ANZ  kae hili ia ko e loi. He ‘oku lolotonga ‘iai e laulau miliona ‘oku kei  fakamou’a aki e kelekele ‘i Matatoa´ ‘oku ofi he paanga e $19 miliona ‘oku te’eki ai ke totongi ki he ANZ.

  • Hala Fakakavakava Fanga’uta:

Maumau’i e Konisitutone Kupu 109 / Lao ki he Kelekele Kupu 141, 142, 143 – Ngaue’aki hala hono mafai ko e ‘Eiki Palemia (Pule’anga), Minisita Pa’anga le’ole’o, Minisita Fonua/Savea le’ole’o, Minisita Polisi, Minisita MEIDECC  ke to’o ‘a e konga ‘api e Famili Fauolo´ ‘i ‘Umusi ‘o ngaue’aki ke faka’uhinga’aki ‘ene talanoa mo fakamo’oni he tala’api momoi kuo ‘osi tu’utu’uni ki ai e Kapineti, pea toe tā e mape loi ta’e totonu ´, ‘o kau ai e konga matātahi ‘o e ‘api´ ‘o fakatautau mo e ‘uluaki mape ‘o e ‘api ‘i he 1947.

Tu’utu’uni ‘a Lord Fakafanua ‘i hono mafai ko e ‘Eiki Nopele Ma’u Tofi’a ke ngaue’aki ‘a e konga ‘api momoi ‘a e Famili Fauolo ‘i he 2006 ki he Langa Hala Fakakavakava Fanga’uta, funga ‘oku kei mo’ui, te’eki kaniseli ‘a e Tu’utu’uni Kapineti No. 49, Sanuali 2007 ‘o tali ‘a e momoi.

Ngaue’aki hono mafai ko e ‘Eiki Minisita Fonua Le’ole’o ke to’o e konga ‘api ‘eka ‘e 1 Luti 1 pole 31 ‘o e foha fika 2 Roy Fauolo ‘o ‘ikai ke ne fakakakato ‘a e “Fakatokanga ki he to’o ‘o e kelekele….’e he Minisita” ki he Famili Fauolo´. Pea to’o ‘o ‘ikai ha totongi huhu’i fakapa’anga pe fakafetongi kelekele.

  • Tau’ataina ke Lea mo Kau Atu ki he Press Conference Faka-Pule’anga ko e toko taha faiongongo laiseni fakalao.

Maumau’i ‘a e Konisitutone Kupu 7 mo e Kupu 4  ‘aki ‘e ne tuli mo  ta’ofi ‘a e Letio 88.1FM Letio ‘a e Kakai / Kalonikali Tonga mei he Press Conference Faka-Pule’anga ‘i hono lakanga ko e Palemia ‘o e Puleanga Tonga´. Pea ne tuli ‘e ia e Leito 88.1fm kae tuku pe kautaha ongoongo ia e 5 kae tuli pe 1, pea ‘oku monuka ai e Konusitutone ‘o Tonga´ he ‘oku totonu ke tatau pe Lao ki he Tokotaha kotoa pea ‘ikai ke filifilimanako. Pea toe monuka ai e Freedom of Press pea mo e Tauataina e kau Faiongoongo ‘i Tonga ni mo mamani.

  1. MOLE FAKAPA’ANGA E FONUA´ MO E PA’ANGA TUKUHAU E KAKAI ‘O TONGA ‘I HE ‘ENE TA’E MUIMUI KI HE KONUSITONE MO E LAO´ TUPU MEI HE FILIFILIMANAKO ‘ENE FAI TU’UTU’UNI ‘OKU NE FAKAHOKO KO E ‘EIKI PALEMIA:

Hala Fakakavakava Fanga’uta

Mo’ua totongi tomui e fonua´ mo e puleanga´ ‘o makatu’unga ‘i he ‘ikai hoko atu ‘e Lord Fakafanua mo hono Pule’anga ‘a e ngaue na’e ‘osi fakakakato ‘e he Pule’anga 2016- 2018 , 2020- 2025.

Mei ‘Okatopa 2025   ki ‘Aokosi 2026 : ‘oku ofi ki he  USD$15.7  miliona.

Mo’ua totongi tōmui lolotonga´ mei Novema  2025 ki ‘Aokosi  2026 – ‘Oku ofi ki he T$ 31.3 miliona  ‘o makatu’unga mei he ngaue tuai, pea ne toe tau toloi e ngaue´, ‘o liliu e ‘alu’anga e hala fakakavakava ne ‘osi maau ‘i he 2021 ke fou mai he Api ‘eka 4 ‘o e Uitou Fauolo. Ka ne liliu ‘e ia , ke toe redesign mai e halanga ‘o e hala fakakavakava he fo’i ‘eke ‘e 1 luti 1 pole 31 na’e ‘osi tali e momoi ki he foha fika ua ko Roy Fauolo. Pea kuo tomui ai e ngāue´, pea kuo totongi tautea ai ‘a e tomui ‘ene kamata e ngaue, ko e kei tali ki he mape ne liliu mo toe redesign fo’ou mai mei Siapani. 

KUO ‘OSI E MAHU’INGA ‘O E VALUE ENGINEERING. Tau lele atu eni he kaka faka’aho ‘a e mo’ua ko eni, funga ia ‘etau Patiseti Fe’amokaki $38.1 miliona ‘i he ‘ikai ke fe’unga e Palemia ke ne taki ‘i he Pule’anga Tonga.

  • Folau Mamata ‘Akapulu e ‘Ofisi Fale Alea ‘o e 2024

Folau ‘a e ‘Ofisi Fale Alea ‘i he 2024 ‘o mamata ‘akapulu ‘i Nu’u Sila ‘o totongi ai e tikite ‘e 26 kae folau ‘a e toko 20 pea ‘asi ‘i he Lipooti ‘Atita ‘oku ‘ikai kakato ‘a e fakamatala pa’anga ki he folau ko eni. Tali ki ai ‘a e’Ofisi Fale Alea: “’Oku fakatokanga’i”. Pea ‘oku fakafuofua ne mole heni a pa’anga lau kilu e pa’anga tukuhau e kakai he pule kovi mo e ta’efaitotonu ne fai ‘e he ‘Eiki Palemia, lolotonga ia ‘ene Sea he Fale Alea.

  1. MOLE ‘A E FALALA’ANGA ‘O E ‘EIKI PALEMIA – FAKAMATALA HALA MO E LOHIAKI’I E KAKAI E  FONUA.

– Fakamatala he Press Conference 25 Sune Na’e  toloi e kamata e langa Hala Fakakavakava Fanga’uta, makatu’unga he me’a ‘e 2 matē:

  1. Ko e mape ‘o e hala fakakavakava ‘oku te’eki ke maau mai
  2. Ko e ongo ‘api pe ‘e ua ‘i ‘Umusi´ ‘oku kei toe, pea ‘e maau pe he ‘aho ni hono fakamo’oni. Pea ne pehe ko e me’a fakakelekele ‘i he fa’ahi ki Folaha kuo ‘osi maau ia.

Fakatokanga’i ange  ko e Ngaue ki he mape na’e ‘osi maau pe ia,  na’e ‘osi  kakato  pe ia talu mei he 2021  pea hoko mai e Puleanga ‘o  Eke 2025 ne ‘osi maau pe ia. Ka ne toe toloi ia ko e toe lilu ‘e he Palemia´, Lord Fakafanua ‘i he 2026, ‘a e mape ne ‘osi tā ke fou mai ‘i hono konga api ‘oku ne fa’ao fakamalohi meia Roy Fauola ‘i ‘Umusi.

27 Sepitema 2025 – Lipooti Fakamahu’inga ‘o e Konga ‘Api ‘e he Potungaue Fonua, ki he $1.2 miliona ‘a e konga ‘api ‘o e uitou´, ko e fa’ē ‘a Roy Fauolo.

5 Novema 2025 – fakamo’oni hingoa ‘a Katalaine Mo (Pacific Capital Industries Ltd) mo e Potungaue Fonua ki he Tohi Aleapau ki hono tukuange ‘eka 3 Luti 3 Mo e 7.6P ‘oku nau lolotonga lisi he ‘api ‘uta e Famili Fauolo. Mahino ‘i he fakamo’oni aleapau ko eni na’e tali ‘a e fakamahu’inga $1.2 miliona ki he ‘api´.  Mei Novema 2025 ki ‘Aokosi kei fakamatala pe ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i he ‘ene Faka’eke’eke Hono 2 mo e Kele’a ‘aho 13 ‘Aokosi 2026, na’e ‘eke ‘e he Lesī mo e Famili Fauolo e $10 miliona mo e $12 miliona kae hili ko ia ‘oku ‘ikai ke mo’oni.

11 Tisema 2025 – Tohi Fakatokanga Faka’ofisiale (formal notice) mei he Potungaue Fonua ke faka’ata’atā ‘a e konga ‘api ‘o e Uitou i ‘Umusi.

Ngaue eni na’e fakakakato ‘e he Pule’anga ‘o Eke 2025 ‘o fakatatau ki he Konisitutone Kupu 109 / Lao Kelekele Kupu 132, 141-143, 145 / National Spatial Planning and Management Act 2012.

Pule’anga Fakafanua 2026:

28 Me 2026 – Tā fo’ou mape e ‘api e Famili Fauolo ‘o to’o ‘eka 1 luti 1 pole 31 pea tu’utu’uni ki he Project Steering Committee ke ngaue’aki ‘eka 1 luti 1 pole 31. Toloi langa hala fakakavakava ko hono liliu ‘e Lord Fakafanua mei he ‘eka ‘e 3 Luti 3 Pole 7.6 ki he ‘eka 1 Luti 1 pole 31 ka ‘oku ‘ikai ko e ta’ekakato e ngaue e Pule’anga 2025 ki he ‘api Famili Fauolo. Mo’ua totongi tomui ai e fonua.

Loi ‘ikai ha nō ‘a e TPL ‘i he Pangike ANZ ‘o malu’i ‘aki e tofi’a Faka-Tu’i.

Loi ko e “Palemia Malolo” Dr Aisake Eke na’e fakamo’oni he Aleapau Ngaue mo e McConnell Dowell. ‘Ikai fakatonutonu ‘e ia ‘iate ia pē kae toki fakatonutonu mei Falealea hili ha mahina ‘e 1. ‘I hono fehu’i ‘e Dr Aisake Eke ‘i Fale Alea pea ‘ikai ke toe lava ke loi e  Palemia.

  1. ‘API ‘UTA “’API KO TAU” E FAMILI FAUOLO ‘I ‘UMUSI

‘Ave ‘a e mamahi meimei ta’u ‘e uofulu e Uitou Fauolo pea mo ‘ene fanau tamai mate´ pea mo e ngaahi fakamatala fakapepa kotoa fekau’aki mo honau konga ‘api ki he Tama Tu’I mo e anga ‘enau fononga mai pea mo Lord Fakafanua ko e ‘Eiki Nopele Ma’u Tofi’a / ‘Eiki Palemia / ‘Eiki Minisita Fonua Le’ole’o.

  1. NA’A NE FAKAHĀ HE FILI PALEMIA´ ‘I TISEMA 2025 KI HE FALE ALEA ‘O TONGA KAPAU TE NAU FILI IA KE PALEMIA TE NE FAKATAU ATU E PAASI POOTI PEA HE ‘IKAI KE TOE TONOUNOU FAKAPA’ANGA ‘A E PULE’ANGA TONGA HE KAHA’U´:

Na’a ne tukupa te ne fakatau atu e paasi pooti Tonga pea ‘e ma’u ai ‘a e pa’anga lelei ki he fonua, pea ne toe tukupa foki te ne fakatahataha’i e Fale Alea. Ki he ‘aho ni ‘oku te’eki ke fakahoko ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a ‘ene tukupa na’e fai. ‘Oku ta’efalala’anga ‘a ‘ene lea mo ha toe me’a pe te ne toe tala ki he fonua.

20

'OKU KE POUPOU?  PEA KE FAKAMO'ONI HE TOHI TANGI KI HE TAMA TU'I 'O E 'AHO 24 & 27 'O 'AKOSI 2026?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Share post:

spot_img
spot_img
spot_img

Popular news

More like this
Related

WHERE DID THE RETIREMENT MONEY GO?

An increasing number of civil servants who have retired...

Australian Medical Team Delivers Life-Changing Specialist Care in Tonga

For more than 40 years, Australian medical specialists have...

KO FĒ ‘A E PA’ANGA VĀHENGA MALŌLŌ ‘A E KAKAI NGĀUE FAKAPULE’ANGA´?

TU'UNGA LOLOTONGA 'OKU 'I AI E TOHO VAHENGA MALOLO: ‘Oku...

PIFLM55: Pacific Leaders Unite to Shape a More Inclusive and Resilient Blue Pacific

HRH Crown Prince Tupouto'a 'Ulukalala - Minister for His...